Issue 141 (2019)

Mirja Jarak, Associate Professor

University of Zagreb, Zagreb, Croatia

DOI: https://doi.org/10.17721/1728-2640.2019.141.11

ON THE HISTORY OF BYZANTINE DALMATIA IN VIEW OF EARLY MEDIEVAL CHURCH ARCHITECTURE

The article presents examples of Byzantine church architecture, mostly in the towns of Dalmatia. After a short review of the Byzantine influence in the ecclesiastic architecture of the 6th century, the author shows its continuation during the early Middle Ages when the territory under Byzantine political authority was reduced to the coastal towns and northern Adriatic islands. Besides the famous rotunda of St. Donatus in Zadar, of the Byzantine influence in the medieval architecture speaks especially the cross in square church plan, which was accepted in several towns of Byzantine Dalmatia. The cross in square churches in Kotor and Dubrovnik were built in close connection with political and religious relationships with Byzantium, so the architecture can be seen in a broader historical frames.

Key words: Dalmatia, Byzantium, early Middle Ages, church architecture, cross in square plan.

References:

1. Bratož, R. (1986). Krščanstvo v Ogleju in na vzhodnem vplivnem območju oglejske Cerkve od začetkov do nastopa verske svobode. Ljubljana: Institut za zgodovino Cerkve.

2. Cambi, N. (2002). Antika. Zagreb: Naklada Ljevak.

3. Čanak Medić, M. (2009). Katedrala svetoga Tripuna u Kotoru. In: Zagovori svetom Tripunu, Blago Kotorske biskupije. Zagreb: [s.n.]. Pp. 48-57.

4. Dyggve, E. (1996). Povijest salonitanskog kršćanstva, History of Salonitan Christianity, Split: Književni krug.

5. Ferluga, J. (1957). Vizantiska uprava u Dalmaciji. Beograd: Naučno Delo.

6. Fisković, C. (1949). Istraživanja u srednjovjekovnoj crkvi Sv. Nikole u Splitu. Historijski zbornik, 2, 211-221.

7. Fisković, I. (1996). Adriobizantski sloj zidnog slikarstva u južnoj Hrvatskoj. In: Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža. Zagreb: [s.n.]. Pp. 371-386.

8. Gerber, W. (1917). Die Bauten im nordwestlichen Teile der Neustadt von Salona, Forschungen in Salona, Vol. 1. Wien: Druck und Verlag der Österreichischen Staatsdruckerei.

9. Goldstein, I. (1992). Bizant na Jadranu (od Justinijana I.do Bazilija I). Zagreb: [s.n.].

10. Goss, V. P. (2006). Predromanička arhitektura u Hrvatskoj / Pre-Romanesque architecture in Croatia. Zagreb: Art studio Azinović.

11. Horvat-Levaj, K. (Ed.). (2014). Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti.

12. Jakšić, N. (2009). Srednjovjekovno kiparstvo do zrele romanike. In R. Tomić (Ed.), Zagovori svetom Tripunu, Blago Kotorske biskupije. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori. Pp. 82-113.

13. Jakšić, N. (2015). Novi natpis kneza Branimira. In N. Jakšić, Klesarstvo u službi evangelizacije. Split: Književni krug. Pp. 337-346.

14. Jarak, M. (2013). Crkvena arhitektura 7. i 8. stoljeća. Uvod u studij predromanike. Split: Književni krug.

15. Jeličić-Radonić, J. (1994). Gata – Crkva Justinijanova doba (A Church from Justinian's Time). Split: Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture.

16. Karaman, Lj. (1930). Iz kolijevke hrvatske prošlosti. Zagreb: Matica hrvatska.

17. Klaić, N. (1990). Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Zagreb: Globus.

18. Klaić, N. & Petricioli, I. (1976). Zadar u srednjem vijeku. Zadar: Filozofski fakultet.

19. Lončar, M. (1999). On the description of the churches of St. Anastasia and St. Donat in Zadar in De administrando imperio by Constantine Porphyrogenitus. Hortus artium medievalium, 5, 235-243.

20. Maraković, N. & Turković, T. (2016). Liturgical Vestments in the 11th and 12th Century Mural Paintings of Dubrovnik and Elaphiti Islands – a Contribution to the Study of „Adrio- Byzantinism“ on the Eastern Adriatic, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 40, 7-20.

21. Marasović, J. (1992). Rekonstrukcija crkve u Gradini. In E. Marin (Ed.), Starohrvatski Solin. Split. Pp. 138-143.

22. Marasović, J. (2007). Metodologija obrade graditeljskog nasljeđa (La méthodologie d'élaboration du patrimoine bâti). Split: Književni krug.

23. Marasović, T. (1958). Carolingian influence in the pre Romanesque architecture in Dalmatia. In Actes du XIXe Congrès International d'historie de l'art. Paris. Pp. 117-121.

24. Marasović, T. (1978). Prilog morfološkoj klasifikaciji ranosrednjovjekovne arhitekture u Dalmaciji. In A. Mohorovčić (Ed.), Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture. Split-Zagreb: Posebni Otisak. Pp. 5-129.

25. Marasović, T. (1992). Quincunx u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije. Starohrvatska prosvjeta, 20, 215-224.

26. Marasović, T. (1994). Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji. Split: Književni krug.

27. Marasović, T. (2008-2011). Dalmatia praeromanica. Volumes I-III. Split-Zagreb.

28. Marin, E. (1988). Starokršćanska Salona: studije o genezi, profilu i transformaciji grada. Zagreb: Latina et Graeca.

29. Martinović, J. (1990). Prolegomena za problem prvobitne crkve svetog Tripuna u Kotoru. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 30, 5-25.

30. Matejčić, I. (2014). Eufrazijana – katedrala u Poreču. Pula: Istarska županija.

31. Matejčić, I. & Mustač, S. (2014). Kiparstvo od 4. do 13. stoljeća (Scultura dal IV al XIII secolo). Poreč: Porečka i Pulska biskupija.

32. Mathews, T. F. (1971). The Early Churches of Constantinople: Architecture and Liturgy. University Park: Pennsylvania State University Press.

33. Matijević Sokol, M. (1990). Branimirova Hrvatska u pismima pape Ivana VIII. (Branimir's Croatia in the letters by pope John VIII). Split: Književni krug.

34. Milošević, A. (Ed.). (2000). Hrvati i Karolinzi. Katalog. Split.

35. Milošević, A. (2011). Predromanički zvonici u Dalmaciji i ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj (Campanili preromanici della Dalmazia e della Croazia altomedievale). Dubrovnik-Split: Omega Engineering.

36. Mišković, A. (2013-2014). U potrazi za vezama između Soluna i Zadra u kasnoj antici – Exploring the Ties between Thessaloniki and Zadar in Late Antiquity. Opuscula archaeologica, 37/38, 249-265.

37. Molajoli, B. (1943). La basilica Eufrasiana di Parenzo. Padova: Le tre Venezie.

38. Moravcsik, Gy. (Ed.). (1967). Constantine Porphyrogenitus, De administrando imperio. Washington, DC: Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies.

39. Obelić, B. & Sliepčević, A. (1999). Correction of radiocarbon age of wooden beams from St. Donat's church in Zadar by dendrochronological method. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 32/33, 197-206.

40. Peković, Ž. (1998). Dubrovnik. Nastanak i razvoj srednjovjekovnog grada (Dubrovnik. La fondation et la développement de la ville médiévale). Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.

41. Peković, Ž. (2001). Nastanak i razvoj katedralnoga sklopa u Dubrovniku. In Tisuću godina uspostave dubrovačke (nad)biskupije. Dubrovnik: Biskupski Ordinarijat. Pp. 517-576.

42. Peković, Ž. (2008). Četiri elafitske crkve (Quattro chiese delle isole Elafite). Dubrovnik-Split: Centar Studia mediterranea pri Filozofskom fakultetu u Splitu.

43. Peković, Ž. (2010). Crkva Sv. Petra Velikoga. Dubrovačka predromanička katedrala i njezina skulptura (La chiesa di S. Pietro Maggiore. La cattedrale preromanica di Ragusa e il suo arredo scultoreo). Dubrovnik-Split: Centar Studia mediterranea pri Filozofskom fakultetu.

44. Petricioli, I. (1971-72). Grede s preromaničkim ukrasom iz crkve Sv. Donata u Zadru. Peristil, 14/15, 47-54.

45. Petricioli, I. (1987). Crkva Sv. Lovre u Zadru. Starohrvatska prosvjeta, 17, 53-73.

46. Prelog, M. (1958). Poreč, grad i spomenici. Beograd: Kolarčev nar. Univ.

47. Prelog, M. (1986). Eufrazijeva bazilika u Poreču. Zagreb: Udruzeni izdavaci.

48. Rački, F. (Ed.) (1874). Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia, (MSHSM VII). Zagrabiae: Academia scientiarum et artium Slavorum Meridionalium.

49. Rapanić, Ž. (1987). Predromaničko doba u Dalmaciji. Split: Logos.

50. Rendić-Miočević, D. (1984). Question de la chronologie du développement des basiliques doubles de Salone. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 77, 175-186.

51. Srdoč, D. & Sliepčević, A. & Obelić, B. (1983). Precise radiocarbon dating of wooden beams from St. Donat's church in Zadar. PACT, 8, 319-327.

52. Stošić, J. (1988). Prikaz nalaza ispod katedrale i Bunićeve poljane u Dubrovniku (A review of finds under the Cathedral and Bunićeva poljana in Dubrovnik). Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 12, 15-38.

53. Terry, A. (1988). The Sculpture at the Cathedral of Euphrasius in Poreč. Dumbarton Oaks Papers, 42, 13-64.

54. Vežić, P. (1985). Crkva Sv. Trojstva (Sv. Donata) u Zadru: konzervator. radovi i rezultati istraživanja. Zagreb: Republički Zavod za Zaštitu Spomenika Kulture.

55. Vežić, P. (1991). O centralnim građevinama Zadra i Dalmacije u ranom srednjem vijeku. Diadora, 13, 323-375.

56. Vežić, P. (2002). Sveti Donat. Rotonda Sv. Trojstva u Zadru. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.

57. Vežić, P. (2013). Episkopalni kompleks u Zadru – Episcopal Complex in Zadar, Zadar.

58. Žile, I. (2001). Kameni namještaj i arhitektonska plastika prve dubrovačke katedrale. In Tisuću godina uspostave dubrovačke (nad)biskupije. Dubrovnik: Biskupski Ordinarijat. Pp. 455-515.